Pasin bilong sasim na rausim pawa bilong ol hauslain eneji stoa sistem i save stap namel long 85% na 95%, na sapos yu yusim gut dispela inap long daunim wes bilong eneji.
Ol ples bilong sindaun na ol flet i save dipen long liklik eneji stoa, tasol ol rurel residens i ken bung wantaim ol fotovoltaik sistem we ol yet i wokim, na ol haus i ken kisim bikpela -kapasiti eneji indipendens.
Sapos yu makim stretpela kapasiti na rot bilong putim ol samting long ol kain kain haus, dispela inap long helpim gut ol wok bilong ekonomik na imejensi bilong ol eneji stoa sistem.
Long rot bilong gutpela plening, ol eneji stoa sistem i no inap long stap olsem bek-ap pawa bilong haus tasol, tasol tu i ken mekim gutpela yusim bilong eneji long haus, na kamapim wanpela grin, stebol, na sef pawa ekspiriens bilong haus.
1. Putim haus eneji stoa insait o ausait
Putim insait
I gat planti gutpela samting long putim eneji stoa sistem insait:
Kontrol bilong Tempereja: Ol spes insait long haus i save holim wankain tempereja, we i helpim ol bateri long wok gut na stap longpela taim.
Proteksen long Weta: I pasim yu long wet, sno, das, o san stret.
Sefti: I daunim sans bilong stil o bagarapim samting.
Planti papa bilong haus i save putim wanpela 'Home Back Power System' insait long ol rum bilong ol, ol 'garage', o ol spesel 'battery cabinet' bilong ol. Dispela i mekim na em i wok gut na i isi long lukluk long en.
Ol samting yu mas tingim:
Long pasim hat long kamap bikpela, i mas i gat inap win i ron.
Long sampela eria, long putim ol samting insait long haus yu mas gat ol kebinet o banis we i no inap kukim paia.
Putim em ausait
Planti taim ol manmeri i save putim ol samting ausait taim i no gat inap spes insait. Planti ol eneji stoa sistem ausait i save stap insait long ol bokis we i no inap bagarap long weta na i gat bikpela IP (Ingress Protection) reiting bilong pasim ren, das, na UV rei.
Sampela bilong ol gutpela samting em:
Em i sevim spes insait long haus na daunim nois insait long haus.
Ol i ken putim klostu long ol sola panel, we i daunim lus bilong DC kebol.
Ol samting yu mas mekim: Yu mas stap gut long taim bilong hat o kol tru, moa yet taim san i hat tru.
Mekim gut olsem i gat inap win i ron klostu long banis.
Sampela liklik-skel ikwipmen, olsem wanpela bateri portebol pawa stesin o wanpela portebol bateri pawa saplai, ol i ken yusim insait na ausait long haus, olsem na ol papa bilong haus i ken makim we ol i laik putim ol.

2. Ol nid bilong mekim kol na rausim hat
Menesim tempereja em i bikpela samting tru long seif na gutpela yus bilong ol eneji stoa divais. Ol bikpela hat inap long mekim ol 'lithium-ion' bateri i no gat strong tumas, o inap long daunim laip bilong ol, o mekim ol i no gutpela.
Ol bikpela samting bilong mekim kol:
Ol tempereja bilong operesen
Planti ol masin bilong putim pawa long haus i save wok gut taim tempereja i stap namel long 0 digri na 45 digri.
Long exposure to high temperatures (>50 digri ) inap long mekim ol bateri i bagarap hariap.
Air flow
Ol bateri i save hat taim ol i sasim na drain.
Ol i mas putim ol sistem long rot we i gat inap win i ron, long rot bilong 'natural ventilation' o long ol 'fan'.
Noken putim ol yunit insait long ol kebinet we i no gat win i ron long en.
Disain bilong rausim hat
Sampela sistem i save yusim ol 'heat sink', 'fan', o 'liquid cooling' bilong lukautim gut tempereja taim ol i wok.
Yu mas meksua olsem ol rot bilong win i go insait na kam aut i no pas.
Lukluk long
Bilong naubek-ap pawa bilong hausol sistem i yusim ol 'temperature sensor' we i pas wantaim 'Battery Management System' (BMS).
Otomatik 'thermal management' inap long senisim 'rate' we ol samting i save 'charge' na 'discharge' long en bai ol i no ken kamap hat tumas.
Proteksen long ausait
Long ol ausait yunit, ol i mas gat sedo na 'thermal insulation' bilong pasim banis long san i no ken hat tumas.
Ekstra Pawa Long ol haus we ol i wokim ausait, ol i save kam wantaim ol 'ventilation' insait na ol banis we i gat IP-reit.
3. Ol gutpela rot bilong putim
Putim long wanpela rum o garas we win i ron gut, na stap longwe long ol ples we i gat wara. Yu mas meksua olsem i gat 15 i go inap 30 sentimita spes klostu long masin bilong win i ken muv.
Ausait: Yusim ol banis we inap long sanap strong long weta, noken larim san i kam insait long en, na mekim gut olsem i gat inap spes bilong win i ken kam insait.
Yusim BMS bilong sistem na ol samting bilong lukluk longwe, na was gut long tempereja na wok bilong en.
Redi long taim bilong birua: Mekim gut olsemHome Beck Power Systemo portebol bateri pawa saplai em i isi long kisim long sekim na stretim.


